Dobrovoljni davatelji krvi

Ozljede i bolesti ugrožavaju ljudski život. Krv je često nezamjenjivi lijek. Svi smo mi svakodnevno potencijalni primatelji krvi. Jedini izvor krvi je čovjek – dobrovoljni davatelj krvi.
 

Tko je dobrovoljni davatelj krvi?

Dobrovoljni, neplaćeni davatelj krvi je svaka zdrava osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dobrovoljno i za to nije plaćena niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Davanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti davatelj krvi.

Kako se postaje dobrovoljni davatelj krvi?

Prvi korak u dobrovoljnom davanju krvi počinje odlukom da želite pomoći onima u potrebi darujući najvrjednije što možete – krv i tako spašavati živote ljudi.
Javite se u društvo Crvenog križa u vašem mjestu stanovanja i informirajte se o terminima održavanja akcija davanja krvi. Postati dobrovoljni davatelj krvi je privilegija zdravih osoba koja sadrži i odgovornost prema bolesniku.

Tko može dati krv i koliko često?

Krv može dati svaka zdrava osoba:
> starosne dobi od 18 do 65 godina (u slučajevima dobrog zdravstvenog stanja do 70)
> tjelesne težine iznad 55 kilograma - proporcionalno visini
> tjelesne temperature do 37 stupnjeva
> uz odobrenje liječnika

Muškarci mogu na klasični način dati krv četiri puta godišnje s razmakom između davanja od tri mjeseca, a žene tri puta godišnje s razmakom između davanja od  četiri mjeseca.
Na staničnom separatoru davatelji krvi mogu češće dati jedan ili više krvnih sastojaka. Oko 10% davatelja krvi se tijekom liječničkog pregleda odbije privremeno ili trajno. Razlog odbijanja uvijek je opasnost od uzimanja krvi za davateljevo zdravlje ili opasnost od krvnih pripravaka za primateljevo zdravlje.

Sukladno zakonskoj regulativi u Republici Hrvatskoj, krv mogu dati samo osobe s državljanstvom Republike Hrvatske.

Koji su razlozi privremenog odbijanja davatelja?

Najčešći razlozi privremenog odbijanja davatelja:
> nizak hemoglobin
> visoki ili niski krvni tlak
> menstruacija, trudnoća ili dojenje kod žena
> lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada)
> tetovaža i piercing
> alkoholizirano stanje
> uzimanje antibiotika
> cijepljene osobe
> primljena transfuzija
> nedavni operativni zahvati

Navedeni, samo su neki od razloga privremenog odbijanja. Konačnu odluku donosi liječnik prilikom pregleda i razgovora s dobrovoljnim davateljem prije samog čina davanja krvi.
Osobe koje ne mogu dati krv, mogu pomoći i kao animatori dobrovoljnog davanja krvi u svojoj sredini.