Proslava humanosti u Lipiku

U povodu Svjetskoga dana Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca te Tjedna Crvenoga križa u Republici Hrvatskoj, Hrvatski Crveni križ organizira „Proslavu humanosti“ koja će biti održana u Lipiku, 06. svibnja.


 

Tko pliva, ne tone!

Program započinje u 10 sati događanjem pod nazivom „Tko pliva, ne tone“. Riječ je o događanju za djecu u sklopu kojega će najmlađi imati prilike usvojiti i poboljšati plivačke vještine. Budući da Hrvatski Crveni križ potiče uključivanje građana u programe sigurnosti na vodi, organiziran je događaj za djecu jer se mališane od rane dobi treba podučiti prevenciji i odgovornom ponašanju na vodi i uz vodu. Znanje plivanja za suvremenog čovjeka predstavlja ne samo direktan doprinos borbi protiv utapanja, nego i kvaliteti njihova života.
 

Slikovnica i igrica za djecu

 U 11 sati u Multikulturalnom centru Lipik bit će predstavljena slikovnica „Žabac i izgubljeni dom“, kao i računalna igrica „Planet dobrih djela“. Ova slikovnica na djeci primjeren način progovara o temi negativnih posljedica klimatskih promjena, usmjeravajući ih na aktivnosti koje mogu poduzeti kako bi se smanjile negativne posljedice. Na samom događaju djeca će imati priliku čuti ovu prekrasnu priču te popričati o važnosti zaštite okoliša i volontiranju. Djecu će se upoznati s pojmovima kao što su klimatske promjene, klimatske izbjeglice, otpad, recikliranje i volontiranje, a sve to omogućit će im bolje razumijevanje njihove važne uloge u očuvanju prirode. Slikovnica je odobrena kao drugi obrazovni materijal te je objavljena u virtualnom repozitoriju Agencije za odgoj i obrazovanje, a što ju čini dostupnim alatom za obrađivanje međupredmetne teme Održivi razvoj za svu djecu u nižim razredima osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Tekst za slikovnicu pripremila je Ljerka Pukec, a ilustrirao ju je Sven Nemet.
Na slikovnici se nalazi QR kod za preuzimanje edukativne dječje mobilne igre "Planet dobrih djela" koju će mališani imati prilike i zaigrati. Riječ je o korisnoj igrici uz koju djeca uče kako humanitarno i ekološki djelovati. Konkretno, igrica problematizira tri tipične situacije u koje se uključuju volonteri Hrvatskog Crvenog križa - slaganje paketa humanitarne pomoći u zajednici pogođenoj sušom čime djecu osvještava i o sadržaju tih paketa, punjenje vreća pijeskom i slaganja nasipa u svrhu obrane naselja od poplave te razvrstavanje otpada što djeci omogućuje podizanje svijesti o načinima pravilnog razvrstavanja otpada i očuvanja prirode. Mini igra razvrstavanje otpada namijenjena je onim najmlađima, poplava nešto starijima, a suša može biti zabavna i izazovna čak i odraslim osobama.
 

Simpozij o sestrinstvu

Program se nastavlja u 15 sati simpozijem pod nazivom „Sestrinstvo u kriznim stanjima - Lipik 2024“ koji će biti održan u Narodnim kupkama Toplica Lipik. Tema simpozija iznimno je aktualna s obzirom na to da se dotiče kriznih stanja uvjetovanih ljudskim faktorom poput ratova, terorizma i prirodnih katastrofa. Simpozijem se obilježava i Međunarodni dan sestrinstva pa će biti riječi i o bogatoj povijesti sestrinstva u Hrvatskoj koje je duboko povezano s Crvenim križem. Simpozij organiziraju Hrvatski Crveni križ i Udrugu medicinskih sestara/tehničara i drugih radnika Domovinskog rata, a na njemu će govoriti eminentni stručnjaci s područja sestrinstva.

Dama sa svjetiljkom, kako su zvali Florence Nightingale, utemeljila je moderno sestrinstvo brigom i požrtvovnošću za ranjenike tijekom Krimskog rata. Njena je hrabrost bila putokaz Henryu Dunantu potičući ga na hrabre korake u službi humanosti u talijanskim ratnim prostranstvima, što je označilo početak najvećeg humanitarnog pokreta -  Pokreta Crvenog križa. Sve navedeno potaknulo je Hrvatsku udrugu medicinskih sestara/tehničara i drugih radnika Domovinskog rata da ove godine Međunarodni dan sestrinstva obilježi u znaku Hrvatskog Crvenog križa i Štefanije Papailiopulos, hrvatske verzije Florence Nightingale.

Na Simpoziju će biti istaknuta i povezanost sestre Ani, kako su Štefaniju zvali, s radom profesora Andrije Štampara i Higijenskog zavoda/Škole narodnog zdravlja, s posebnim naglaskom na brigu za čovjeka kao  temeljnu odrednicu društva u kojemu je zdravlje pojedinca ključno za društveni napredak. Povijest Grada Lipika obilježile su strahote ratova, a medicinske sestre i tehničari, volonteri i njegovatelji ostavili su neizbrisiv trag u brizi za ranjene, bolesne i sve druge kojima je pomoć bila potrebna, te i na taj način pridonijeli sigurnosti i razvoju Grada.

Uvod u simpozij bit će kratki glazbeni program u izvedbi Joela Manavskog, polaznika 4. razreda Osnovne glazbene škole Pakrac, koji će na klaviru izvesti skladbu Dore Pejačević „Pjesma bez riječi“.

Nadaleko poznata hrvatska skladateljica i violinistica Dora Pejačević ostavila je i veliki trag u Crvenom križu. Obitelj Pejačević utrla je put Crvenom križu u Našicama - Dorina baka Lila bila je prva predsjednica Crvenog križa u Našicama. Tijekom Prvog svjetskog rata obitelj Pejačević vodila je Bolnicu Crvenog križa u Našicama u kojoj je volontirala i Dora pomažući ranjenicima, te time promicala ideju humanosti i solidarnosti.

Priča o Dori, osim o umjetnosti, ujedno je i priča o ljudskosti, plemenitosti i volontiranju - o onim vrijednostima na kojima se svako društvo treba zasnivati i koje bi svaka zajednica trebala njegovati, graditi, i promovirati, a što je Dora u svojoj skromnosti i ljubavi prema čovjeku odabrala i svakodnevno živjela.

Interpretacijska šetnja „Čarolija dobre vode“

Nakon simpozija, u 16 sati i 30 minuta, u Perivoju Toplica Lipik bit će organizirana Interpretacijska šetnja pod nazivom „Čarolija dobre vode“. Ta će šetnja sve sudionike odvesti stotinjak godina unatrag, a imat će se prilike družiti s povijesnim ličnostima poput sestre Štefanije Papailiopulos, volonterke Crvenoga križa i dobitnice prestižne svjetske nagrade „Florence Nightingale“.
Lipički interpretatori spremno su prilagodili svoj živopisni obilazak perivoja u Lipiku “Čarolija dobre vode”, priči o neobičnoj ženi koja je svoj poziv otkrila upravo u njihovom gradu.
Ovog proljeća, zahvaljujući velikoj obnovi, perivoj ponovo odiše starim sjajem pa je i obična šetnja parkom dovoljna da vas uvuče u prošlost grada. Dodaju li se tome kostimirani vodiči koji utjelovljuju likove iz prošlosti, posjetitelji će posve uroniti u čaroliju.
 

Izložba „Put humanosti“

 
Program „Proslave humanosti“ u Lipiku završit će izložbom „Put humanosti“ koja će biti otvorena u lipičkom Multikulturalnom centru u 18 sati. Izložba je posvećena sestri Štefaniji Papailiopulos, istinskoj junakinji humanosti, ljudskosti, čovječnosti, ali ponajviše junakinji zdravstva i sestrinstva koja je ostavila trajan trag i neprocjenjiv doprinos boljem životu ljudi u ruralnim područjima Hrvatske.

Medicinska sestra Štefanija Papailiopulos rođena je u Lipiku 1886. godine u obitelji Bretwieser. Od ranog djetinjstva pokazivala je interes za pomaganje drugima, odrastajući uz oca liječnika te četiri sestre i brata. Udala se za Konstantina Papailiopulosa te 1910. godine dobila sina Ivana. Već se na samom početku Prvog svjetskog rata sestra Štefanija prijavila kao dobrovoljna bolničarka u bolnicu Crvenog križa u Lipiku, a za požrtvovan rad odlikovana je 1916. godine Srebrnom počasnom medaljom Crvenog križa.
Želja da radi kao bolničarka i u miru ispunila joj se 1923. godine kad je primljena u tadašnju Školu za sestre pomoćnice na Mlinarskoj cesti u Zagrebu. Nakon diplome 1925. godine dobila je Rockefellerovu stipendiju kojom joj je omogućeno stručno usavršavanje u Kanadi. Ovo iskustvo obogatilo joj je znanje i otvorilo nove perspektive za njezinu profesionalnu budućnost.
 
Nakon povratka sa stručnog usavršavanja 1926. godine povjereno joj je da u okviru socijalno-medicinskog rada organizira higijensko-domaćinske tečajeve. Prvi tečaj održan je u prosincu 1926. godine u Mraclinu, nedaleko Velike Gorice. Uvidjevši loše socijalne uvjete života, slabo obrazovanje stanovništva kao i znanje o higijeni, u Mraclinu je osnovana prva zdravstvena stanica za održavanje takvih tečajeva. Tečajevi su bili usmjereni na mlade osobe a odnosili su se na održavanje njege dojenčadi i male djece, pravilnoj pripremi hrane i načinima kuhanja, kao i održavanju čistoće kuhinjskog i pribora za jelo. Sami tečajevi bili su prilagođeni pojedinim običajima i prilikama na selu. Sestra Štefanija održala je čak 732 zimska tečaja tijekom petnaest godina, a kroz ove iznimno važne edukativne aktivnosti, utemeljila je osnove zdravog života u ruralnim područjima te je obučila 5.873 žena. Aktivnosti su se održavale u okviru Seljačkih sveučilišta i Higijensko-domaćinskih tečajeva na području gotovo cijele Hrvatske tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća i nakon Drugog svjetskog rata.

Prenoseći svoj nevjerojatni entuzijazam i na druge medicinske sestre, sestra Štefanija uskoro je imala osposobljenu cijelu ekipu sestara koje su zajedno s njom podizale zdravstvenu svijest stanovništva. Tečajevi su održavani zimi, dok je u ljetnim mjesecima sestra Štefanija vodila ženske tečajeve na Seljačkom sveučilištu pri Higijenskom zavodu u Zagrebu.

Hvalevrijedan rad sestre Štefanije nije prošao nezapaženo te joj je 1933. godine Međunarodni odbor Crvenog križa dodijelio prestižnu medalju "Florence Nightingale", za volonterski rad u Crvenom križu tijekom Prvog svjetskog rata, iznimni rad i predanost zdravstvenom prosvjećivanju i dobrobiti ruralnih zajednica.

Štefanija Papailiopulos je preminula 1958. godine u Zagrebu. Njezino nasljeđe nesebične službe humanosti i dan danas živi kroz profesiju medicinskih sestara koje je nadahnula da nastave njen plemeniti rad. Duh i entuzijazam za poboljšanjem zdravstvene svijesti ruralnih zajednica baština su ove iznimne žene te nepresušna inspiracija za buduće generacije.