Zbog duge djelotvornosti, čak i preko 50 godina, mine prijete generacijama ljudi, usporavaju ekonomski razvoj i društveni napredak uzrokujući zdravstvene i ekološke posljedice. Ozljede od mina osobito su teške i najčešće se događaju u produktivnim godinama života dovodeći do smanjivanja broja radno sposobnih ljudi. Osobe stradale od mina koje su preživjele minske incidente imaju najčešće trajna tjelesna oštećenja pa osim fizikalne rehabilitacije trebaju i psihološku podršku za što bržu socijalnu i ekonomsku reintegraciju u društvo.
Nakon dugogodišnjeg rada brojnih međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) 1996. donesena je Rezolucija 51/45S koja poziva sve države svijeta na zabranu protupješačkih mina. Na poticaj kanadske vlade u Ottawi je pod vodstvom Međunarodne kampanje za zabranu mina (ICBL) 1997. usvojen Sporazum o zabrani mina. Jedan od vodećih zagovornika zabrane mina bio je i Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) pod utjecajem svojih liječnika i medicinskih sestara koji su u bolnicama diljem svijeta zbrinjavali na tisuće pacijenata s teškim ozljedama uzrokovanim minama.
Konvencija o zabrani korištenja, proizvodnje, skladištenja, prijenosa protupješačkih mina i njihovog uništenja (Otavska konvencija) stupila je na snagu 1. ožujka 1999. Republika Hrvatska potpisnica je Otavske konvencije od 4. prosinca 1997. Na 51. skupštini Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) održanoj 1998. zaključeno je da uporaba protupješačkih mina dovodi do ozljeđivanja i tragičnih posljedica za civilno stanovništvo pa je donesena Rezolucija 51.8 koja proglašava da su štete i posljedice uzrokovane protupješačkim minama javnozdravstveni problem. I parlament Europske unije preuzeo je političke obveze prema zabrani protupješačkih mina podržavajući države članice u implementaciji Otavske konvencije. Hrvatski sabor ratificirao je i Konvenciju o kazetnom streljivu 5. lipnja 2009.
Republika Hrvatska je među zemljama s najvećim brojem mina u Europi, koje su postavljene tijekom Domovinskog rata, ali se broj minski sumnjivih područja i mina svake godine smanjuje. Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje u kolovozu 2017. površina minski sumnjivog prostora iznosi 433 četvorna kilometra (42 tisuće mina), čime je obuhvaćeno područje devet županija (Brodsko-posavska, Karlovačka, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska) i ukupno 61 grad i općina.
Prema Zakonu o protuminskom djelovanju (NN 11/15) Hrvatski centar za razminiranje je nadležan za organizaciju, provođenje i koordinaciju protuminskog djelovanja u suradnji s različitim ministarstvima i udrugama u našoj zemlji. Za sistematizaciju podataka i planiranje protuminskog djelovanja koristi se minsko informacijski sustav (MIS) s mogućnošću uvida javnosti u podatke o minski sumnjivom prostoru i označivanju. Hrvatski Crveni križ redovito surađuje s Vladinim uredom za razminiranje, Hrvatskim centrom za razminiranje i ostalim partnerima u zemlji koji pridonose protuminskom djelovanju. Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje od početka 1991. do kraja 2016. u 1372 minskih incidenata stradalo je 2002 osoba, od čega je 518 sa smrtnim ishodom. Prema Ustavu Republike Hrvatske: „Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život“.
Program upoznavanja s opasnošću od mina provodi se prema Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu (NN 71/10) od 1996. na području svih županija, odnosno gradskih i općinskih društava Crvenog križa koja se nalaze u blizini minski sumnjivih površina. Cilj upoznavanja s opasnošću od mina je spriječiti ozljede i smrtnost stanovništva, sa svrhom edukacije i širenja znanja o pravilnom i sigurnom ponašanju. Naučiti živjeti s opasnošću od mina i eksplozivnih ostataka iz rata jedan je od prioriteta u smanjivanju posljedica koje mogu nastati zbog opasnosti od mina.
U suradnji s ravnateljima društava Crvenog križa instruktori organiziraju predavanja za djecu i odrasle radi stalnog učenja, ponavljanja i podsjećanja na opasnosti od mina. Predavanja za odrasle održavaju se u prostorima društava Crvenog križa ili drugdje u zajednici (mjesni odbor, sportsko društvo, vatrogasni dom), dok se predavanja za djecu i mlade organiziraju u osnovnim i srednjim školama. Prilikom okupljanja odraslih osoba osobito je važno obratiti pozornost na posebno ugrožene skupine stanovništva koje su dodatno izložene opasnosti stradavanja jer se zbog svojih navika ili načina života kreću ili zadržavaju u blizini minski sumnjivih prostora (ratari, stočari, šumari, lovci, vatrogasci). Promidžba u medije i putem društvenih mreža za širu javnost značajna je zbog neposrednog širenja sigurnosnih poruka, čime se nastoji obuhvatiti što veći broj stanovnika kako bi se na lokalnoj i nacionalnoj razini upozorilo na još uvijek prisutnu opasnost od mina. U Hrvatskom Crvenom križu izrađuju se edukativne prezentacije i promidžbeni materijali (plakati, letci) za podjelu djeci i odraslim osobama.
Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju
Na prijedlog UN-a od 2005. obilježava se Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju – 4. travnja.
Doznajte više...
Igrališta za djecu bez mina
Ideja lokalnog projekta izgradnje igrališta za djecu nastala je na poticaj Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci 2000. i ubrzo je proširena na ostala područja Republike Hrvatske koja se nalaze u blizini minski sumnjivih područja. Dosad je izgrađeno ukupno 88 igrališta.
Doznajte više...
Ispišite stranicu
