U svojim preporukama za zdrav život i održavanje zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija navodi tjelesnu aktivnost kao imperativ dobrog zdravlja i potiče sve države članice Europske unije na promicanje tjelesne aktivnosti organiziranjem različitih događaja za javnost na nacionalnoj i lokalnoj razini, zbog podizanja razine svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Redovita tjelesna aktivnost ima dokazani učinak na očuvanje zdravlja, no razvoj suvremene mehanizacije i automatizacije dovodi do promjena u načinu života bez dovoljno kretanja.
Sve veći broj ljudi živi u urbanim sredinama koje većinom karakterizira sedentarni (sjedilački) način života u radno i slobodno vrijeme pa je tjelesna aktivnost sve manje zastupljena, a što utječe i na razvoj prekomjerne tjelesne mase i debljine u 85 posto slučajeva. Zbog nedostatka tjelesne aktivnosti smanjene su ili čak ugrožene osnovne motoričke sposobnosti i funkcije kretanja ljudi (brzina, snaga, izdržljivost). U Republici Hrvatskoj zapaža se značajan porast tjelesne neaktivnosti kod oba spola i svih dobnih skupina.
Prevencija prekomjerne tjelesne mase i debljine
U velikom broju zemalja svijeta pa tako i u Hrvatskoj bilježi se porast zdravstvenih problema koji nastaju zbog prekomjerne tjelesne mase, što pridonosi razvoju uzročno povezanih bolesti koje spadaju među vodeće uzroke pobola i smrti. Zbog prekomjerne tjelesne mase mogu nastati i druge komplikacije kao što su degenerativne bolesti zglobova, endokrinološki poremećaji i psihički problemi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije debljina je postala jedan od vodećih javnozdravstvenih problema jer približno 1,4 milijarda odraslih osoba ima višak kilograma, dok je oko 500 milijuna osoba debelo.
Većina ljudi razmišlja o prekomjernoj tjelesnoj masi kao estetskom, a manje kao zdravstvenom problemu, no s povećanjem dobi i najčešće nakon tridesete godine života raste mogućnost razvoja prekomjerne tjelesne mase. Prema posljednjim istraživanjima provedenim u Republici Hrvatskoj porast prekomjerne tjelesne mase zapaža se među odraslom populacijom većinom iznad četrdesete godine života, a gotovo dvije trećine osoba starijih od sedamdeset godina ima prekomjernu tjelesnu masu. I broj debele djece u gradskim sredinama se udvostručio.
Prekomjernu tjelesnu masu treba razlikovati od debljine (gojaznost, pretilost) koja nastaje zbog prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u tijelu tijekom dužeg vremena, koja nastaje kao posljedica povećanog unosa hrane i smanjenog utroška energije u organizmu. Čimbenici koji određuju ravnotežu između unosa hrane i potrošnje energije su raznovrsni te mogu biti biološki (spol i dob), genetski (nasljedne bolesti), stečeni (nuspojave lijekova). Jednom uspostavljena neravnoteža energije zbog nakupljenog masnog tkiva u organizmu teži održavanju postojećeg stanja pa se debljina smatra kroničnom bolesti koju treba liječiti. Promjenom loših prehrambenih navika i redovitom tjelesnom aktivnošću može se utjecati na smanjenje i održavanje tako smanjene tjelesne mase.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine za razdoblje od 2010. do 2012. godine, čime se željelo utjecati na uklanjanje promjenjivih rizičnih čimbenika kao što su nepravilna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti. U prevenciju razvoja prekomjerne tjelesne mase i debljine potrebno je, osim zdravstvene, uključiti i ostale stručne službe, širu okolinu i obitelj, kako bi se osigurali uvjeti za provođenje potrebnih mjera i aktivnosti na društvenoj i osobnoj razini (educirano osoblje, objekti, oprema)
U Hrvatskom Crvenom križu je od 2012. do 2014. razvijena suradnja s Ministarstvom zdravstva na projektu Osnivanja savjetovališta za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine u 16 društava Crvenog križa (Biograd na Moru, Donja Stubica, Jastrebarsko, Koprivnica, Krapina, Križevci, Krk, Našice, Ogulin, Opatija, Pazin, Požega, Pregrada, Slavonski Brod, Osijek, Zabok). Cilj projekta bio je smanjiti utjecaj promjenjivih rizičnih čimbenika kao što su nepravilna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti koji pridonose razvoju prekomjerne tjelesne mase i debljine, sa svrhom promicanja znanja o važnosti prevencije, smanjenja i održavanja normalne tjelesne mase kod odraslih osoba.
Dosadašnje aktivnosti (predavanja, radionice i tečajevi o pravilnoj prehrani, akcije mjerenja tlaka i šećera u krvi, mjerenje tjelesna mase i visine, mjerenje opsega struka, izračunavanje indeksa tjelesne mase, organizirano vježbanje i hodanje, rekreacija u prirodi) nastavit će se provoditi u skopu projekta „Živjeti zdravo“. U rad su uključeni suradnici iz nadležnih stručnih službi (liječnici, medicinske sestre, nutricionisti, kineziolozi) i predstavnici drugih djelatnosti (lokalna uprava, sportska društva, sredstva javnog priopćavanja). Aktivnosti se održavaju više puta mjesečno u prostorima društava Crvenog križa ili negdje drugdje u zajednici.
Hodanjem do zdravlja
Hodanje je široko pristupačna tjelesna aktivnost koja ne zahtjeva posebne vještine, osim nešto više slobodnog vremena, a rijetko je povezano s ozljedama te ga mogu prakticirati ljudi svih dobnih skupina pa i oni koji se nikada nisu bavili tjelesnom aktivnošću. Zaštitni utjecaj hodanja kao tjelesne aktivnosti kod većine ljudi prepoznat je u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije odrasla osoba bi trebala biti tjelesno aktivna pet dana tjedno po 30 minuta dnevno (ukupno 150 minuta) ili tri dana tjedno po 50 minuta dnevno (umjereni napor vezan uz odlaske i dolaske na posao, radnu i aktivnost tijekom slobodnog vremena - šetnja). Sve manje ljudi pješači pa postoji potreba uključivanja više hodanja u svakodnevni život. Djeca i mladi trebali bi biti tjelesno aktivni najmanje 60 minuta dnevno.
Tjelesna aktivnost odabrana prema vlastitim sklonostima i mogućnostima te spolu i dobi (primjerice hodanje umjesto vožnje automobilom, penjanje po stepenicama umjesto korištenja dizala, vožnja biciklom, tjelovježba, plivanje, plesanje), povećava potrošnju kalorija unesenih hranom, utječe na tjelesnu spremnost i psihičko stanje, istodobno povećavajući osobno zadovoljstvo i radnu produktivnost.
U nekim lokalnim sredinama potrebno je urediti i prilagoditi vanjske (i unutarnje) prostore na kojima će se tjelesna aktivnost provoditi uključivanjem svih stanovnika lokalne zajednice te odrediti staze za hodanje ili šetnice u parkovima (Staza života). Neposrednim djelovanjem u lokalnoj zajednici putem društava Crvenog križa želi se informirati i senzibilizirati javnost o pozitivnom utjecaju tjelesne aktivnosti na zdravlje te pokrenuti aktivnosti kao što su: akcije hodanja i pješačenja, šetnje u prirodi, rekreacija, tjelesno vježbanje, vožnja biciklom, ulice bez automobila.
Ispišite stranicu
