​Dan planeta Zemlje, 22. travnja - Hrvatski Crveni križ u zeleno-plavom okviru

22.04.2025.
Ubrzani porast broja stanovnika na Zemlji i sve veće iskorištavanje prirodnih resursa doveli su do degradacije okoliša, dehumanizacije prostora u kojemu živimo i do najvećeg globalnog problema s kojim se danas suočavamo, a to su klimatske promjene. Važno je naglasiti kako 97% znanstvenika koji proučavaju klimu smatra kako su ljudske aktivnosti poput korištenja fosilnih goriva, intenzivne poljoprivrede, sječe šuma, industrijalizacije, urbanizacije, razvoja prometa i sve više otpada utjecale na globalno zagrijavanje i ubrzale klimatske promjene koje su se u prošlosti događale znatno sporije. S druge strane, samo 45% opće populacije smatra kako postoji znanstveni konsenzus oko utjecaja čovjeka na globalno zagrijavanje i klimu općenito. 



Prema izvještaju Svjetske meteorološke organizacije iz 2024. godine, Europa je kontinent koji se trenutno najbrže zagrijava, a 2024. godina bila je najtoplija godina u Europi otkad se provode sustavna mjerenja. Prema izvješćima Europske unije tijekom zadnjeg desetljeća dijelovi Europe bili su pogođeni ekstremnim toplinskim valovima, dugotrajnim sušama i velikim šumskim požarima, dok su u isto vrijeme drugi dijelovi Europe bili pogođeni obilnim padalinama i poplavama. Urbana područja gdje danas živi 4 od 5 Europljana, izložena su učestalijim pojavama toplinskih valova i/ili poplava uzrokovanih obilnim padalinama i podizanjem razine mora. 


Čišćenje obale u Nacionalnom parku Mljet

Republika Hrvatska izuzetno je ranjiva na klimatske promjene koje utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja poput obilnih padalina, poplava, bujica, oluja, suša, požara i toplinskih valova. 

Naš planet i život na Zemlji kakvog poznajemo ovisi o svjesnosti svakog pojedinca, gospodarskog subjekta, organizacije, institucije i općenito sustava o navedenom problemu i shvaćanju da malim koracima, iz dana u dan, svatko od nas u okviru svojih mogućnosti i ovlasti može utjecati na promjenu u pozitivnom smjeru.


Čišćenje obale u Nacionalnom parku Brijuni

Osim samog odgovora na izravne potrebe i ublažavanje već nastalih posljedica, Hrvatski Crveni križ usmjerava svoje aktivnosti na zagovaranje i edukaciju stanovništva s naglaskom na djecu i mlade kod kojih se od najranije dobi želi na interaktivan, zanimljiv i praktičan način razvijati i unaprjeđivati ekološku svijest i znanja o uzrocima, posljedicama, ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Cilj je podizanje svijesti o ovom globalnom problemu te razvoj specifičnih znanja, vještina i kompetencija usmjerenih jačanju otpornosti pojedinca i lokalnih zajednica na klimatske promjene i ekstremne vremenske događaje povezane s njima. 

 
Čišćenje podmorja u Nacionalnom parku Mljet

Hrvatski Crveni križ provodi programe poput „Crvenog križa u plavom okviru“, „Crvenog križa u zelenom okviru“ te projekta „Ronimo za čisti Jadran“ u suradnji s društvima Hrvatskog Crvenog križa. Naši programi obuhvaćaju fizičko čišćenje podmorja i obale, edukaciju o važnosti očuvanja morskog i kopnenog okoliša, kao i o sigurnom ponašanju u vodenom okruženju. Također, poseban naglasak stavlja se na umrežavanje ronilačkih klubova s lokalnom zajednicom, nacionalnim parkovima i parkovima prirode, s ciljem osiguranja dugoročne održivosti budućih ekoloških akcija čišćenja. Aktivnosti su namijenjene svim dobnim skupinama, kako bi se ravnomjerno poticao razvoj ekološke svijesti i pojedinačni doprinos očuvanju i zaštiti planeta Zemlje.


Čišćenje podmorja u Nacionalnom parku Mljet

Ideja naših programa i aktivnosti je pozicionirati Hrvatski Crveni križ u zajednici kao ključnog čimbenika koji svojim djelovanjem i promišljanjem aktivno promiče ekološko ponašanje.


Čišćenje podmorja u Parku prirode Telašćica

Podizanjem svijesti o ovom globalnom problemu podižemo i svijest svakog pojedinca o odgovornosti prema okolišu, cjelokupnom životu na Zemlji, vlastitom i tuđem zdravlju, kao i prema budućim generacijama. Također kroz naše programe želimo posebno potaknuti mlade da se povežu s lokalnom zajednicom, donositeljima odluka i lokalnim društvima Crvenog križa kako bi zajedničkim snagama kroz volonterske aktivnosti i akcije pomogli najranjivijima u društvu i na taj način preuzeli aktivnu ulogu u stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva, u kojem nitko nije ostavljen po strani.