Danas je u Hrvatskoj započeo jubilarni 15. Tjedan mozga. Pitanje naravi ljudske prirode („new science of human nature“) i ponašanja, složenih funkcija neuronskih mreža, istraživanja funkcija mozga čovjeka, biološke osnove svijesti kao i otkrivanje uzroka kognitivnih, neuroloških i duševnih bolesti postavljaju nove prioritete za znanost u 21. stoljeću (proglašenom i Stoljećem uma). Imajući u vidu značenje istraživanja i spoznaja o mozgu, Dana Alliance for Brain Initiative (www.dana.org) pokrenula je svjetsku inicijativu s ciljem promocije znanja o mozgu. Ta inicijativa je dobila široke razmjere u Europi u organizaciji European Dana Alliance for Brain – EDAB kao i European Brain Councila i stručnih udruga među kojima je i krovna EU udruga Federation of European Neuroscience Societies. Posebni značaj toj manifestaciji pridaje najveće društvo neuroznanstvenika u svijetu Society for Neuroscience u SAD-u, koje Tjednu mozga osigurava sudjelovanje istaknutih političara i osoba iz javnog života.
Ova inicijativa odavno je poprimila svjetske razmjere iz nekoliko razloga. Na prvom mjestu je spoznaja da je nemoguće naći ijedno pitanje vezano uz funkcioniranje ljudskog društva koje ne bi zahtijevalo biološki utemeljeno znanje o psihologiji, ponašanju i svijesti čovjeka, odnosima i komunikaciji među ljudima u društvu, kao i evolucijski utemeljeno znanje o tome što nas čini ljudima te kada i kako su nastala ta specifično ljudska obilježja.
Polazeći od činjenice da više od 35 posto sveukupnih troškova i opterećenja u zdravstvenom sustavu EU čine bolesti mozga, valja redovito upozoravati javnost na goleme troškove koje uzrokuju bolesti mozga. Komisija je utvrdila da je ukupni trošak od oko 800 milijardi eura godišnje za bolesti mozga veći od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno, te da 179 milijuna stanovnika Europe pati od nekog poremećaja funkcija živčanog sustava. Nadalje, iz svega navedenog proizlazi i potreba približavanja temeljnih istraživanja kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja. Takvim pristupom se danas bavi translacijska neuroznanost.
Pitanja o mozgu i dalje su brojna, a bit će postavljena i na ovogodišnjem Tjednu mozga. Svjetska i europska akcija pod nazivom Tjedan mozga (Brain Awareness Week) odvija se ove godine od 14. do 20. ožujka. Hrvatsko društvo za neuroznanost izabralo je nove zanimljive teme za ovogodišnji Tjedan mozga s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga: Dječji mozak; Empatija, tolerancija i netolerancija te Suradnja lijeve i desne hemisfere mozga.
Razvitak i vulnerabilnost dječjeg mozga su ključne teme u medicini, kognitivnim znanostima i sustavu odgoja i obrazovanje. Znanstvenici se pitaju kako interakcijom genetski ustrojenih neuronskih mreža i okoline, u prvim godinama života, nastaju sve složene umne funkcije, od svijesti o sebi i drugima do naprednih kognitivnih sposobnosti i govorne komunikacije i jezika. Istodobno javnost treba upoznati s mogućnostima prevencije cerebralne paralize i drugih neurorazvojnih poremećaja, kao i spoznajama o autizmu i shizofreniji kao razvojnim poremećajima.
Zbog interesa javnosti za empatiju, toleranciju i netoleranciju ukazat će se na biološke osnove socijalnog ponašanja i čovjeka kao prosocijalnog bića. Više o svemu tomu, kao i o rasporedu predavanja i radionica, možete pronaći ovdje.