Debljina u Hrvatskoj sve je ozbiljniji problem kojemu treba posvetiti više pozornosti, složili su se svi stručnjaci koji su izlagali na dvodnevnom seminaru Hrvatskoga Crvenog križa posvećenom prevenciji i smanjenju prekomjerne tjelesne težine.
'Društvo još uvijek nije svjesno problema debljine, nema adekvatnog odgovora javnosti jer je to nešto što se podrazumijeva i što je prihvatljivo. Svi se alarmiramo kada ljudi umiru od ebole, ali više ljudi umire od posljedica debljine. No to ne doživljavamo još uvijek kao ozbiljan problem', istaknuo je u uvodnoj riječi prim. dr. Josip Jelić, predsjednik HCK.
Iako društvo često stigmatizira osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, prof. dr. Mirko Koršić,jedan od najpoznatijih hrvatskih stručnjaka za problem debljine, ističe da oni nisu sami krivi za to: 'Na debljinu utječe mnogo toga. Nije važno samo koliko hrane unosimo nego i kakvu hranu unosimo i kada je unosimo. Važni su i vanjski uvjeti poput temperature zraka i doba dana jer naš organizam stalno se prilagođava vanjskim uvjetima. Po noći nam se energija sprema u obliku masti, a preko dana se troši. Ako čovjek ne spava dovoljno, remeti mu se centar u mozgu koji utječe na debljinu, zato je važan i kvalitetan san. Ne može se o debljini govoriti kao o bolesti koja je posljedica slabe volje čovjeka. Ljudi bi htjeli mršavjeti, ali se nalaze u okruženju koje ih tjera jesti. Debljina je bolest okoliša, a ne slabe volje pojedinca.'
Podrška je nužna
Stručnjaci su naglasili i kako je debljina problem kojemu se mora pristupiti interdisciplinarno. 'Naša iskustva pokazuju da je za uspješno mršavljenje važna osobna motivacija, podrška uže obitelji, ali i podrška ljudi koji su u istoj situaciji. Usto, iznimno je važno da s osobom koja želi smršavjeti, rade različiti stručnjaci poput psihologa i nutricionista. Ljudima je najbolje napraviti individualan plan i jelovnik jer su ljudi različiti', pojasnila je dr. Renata Kutnjak Kiš, epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.
Debljina se često javlja nakon 40-te godine života, posebno kod žena. 'Iako količinski jedu isto, žene su 40-ima počinju debljati. Razlog za to je povećan energijski unos, a smanjena tjelesna aktivnost. Nakon 40-te ženama se značajno smanjuje bazalni metabolizam. Jednako se jede, ali se smanjuje tjelesna aktivnost i to je jedan od osnovnih uzroka debljanja. Ono što moramo napraviti je smanjiti porcije, jesti raznoliko, ali smanjiti količinu i povećati tjelesnu aktivnost ako želimo smršavjeti ili zadržati tjelesnu masu koju smo imali', istaknula je Eva Pavić, magistra specijalistica sigurnosti i kvalitete hrane iz KBC-a Zagreb.
Tjelovježba kao stil života
U prevenciji i smanjenju prekomjerne tjelesne težine, iznimno važnu ulogu ima tjelesna aktivnost. Kineziolog Hrvoje Žunec iz osječkog Crvenog križa koji provodi program 'Terapijski pristup pretilosti', svjestan je kako nikada nije lako započeti tjelovježbu: 'Početak je uvijek težak, ali treba ustrajati jer s vremenom tjelovježba postaje stil života. Dobro je imati skupinu s kojom ćete vježbati jer kad je čovjek sam, onda mu lako oslabi volja. Kad ste u skupini, onda vježbanje lakše ide.'
Na seminaru u Orahovici sudjelovali su voditelji savjetovališta društava Crvenoga križa koji djeluju u brojnim hrvatskim gradovima. 'Ovaj trogodišnji projekt koji je ostvaren u suradnji s Ministarstvom zdravlja, nastao je kako bi se osvijestila javnost u pogledu prevencije i smanjenja prekomjerne tjelesne težine. Naša savjetovališta imaju iznimno dobra iskustva i ljudi pozitivno reagiraju na aktivnosti koji im se nude. HCK je shvatio kako je debljina ozbiljan medicinski problem kojemu se mora pristupiti interdisciplinarno i upravo to nudimo u 16 gradova, a od ove godine takvo savjetovalište će početi djelovati i u Zagrebu i Ludbregu', napomenula je dr. Vijorka Roseg, voditeljica Odjela za dobrovoljno davanje krvi i programe zdravstvene zaštite.
