Odbacivanja Hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije na Međunarodnom sudu pravde u Haagu, ponovno je aktualiziralo pitanje nestalih osoba. U izricanju presude sud je konstatirao kako je jedna od glavnih zadaća vezanih uz rat tijekom devedesetih, utvrđivanje sudbine nestalih. Ni 20 godina nakon Domovinskog rata, veliki broj slučajeva nestalih osoba nije razjašnjen, a članovi obitelji i dalje ne znaju što se dogodilo s njihovim najbližima.
Prema podacima Nacionalnog ureda Službe traženja Hrvatskog Crvenog križa, još uvijek je otvoreno 1724 zahtjeva za traženje nestalih osoba te 404 zahtjeva za traženje posmrtnih ostataka. Riječ o brojkama koje su vezane uz ratna zbivanja na području Republike Hrvatske između 1991. i 1995. godine. No, iza tih brojki stoje osobe i njihove obitelji koje već godinama žele doznati istinu.
„Iza svakog imena na popisu nestalih je jedna obitelj koja puna nade i nakon više od 20 godina, čeka odgovor na pitanje što se dogodilo njihovom sinu, kćeri, supružniku, ocu, majci, bratu, sestri… Svako ime na popisu znači dvije žrtve: nestalu osobu i obitelj koja desetljećima živi u neizvjesnosti i patnji, što mi vidimo iz gotovo svakodnevne komunikacije s tim obiteljima. Obitelji nestalih osoba imaju pravo na odgovor i na istinu o svojim najbližima“, napominje Vesna Krivošić, voditeljica Nacionalnog ureda Službe traženja HCK.
U pripremi je i objava nove Knjige osoba nestalih na području RH koja će sadržavati sve ažurirane podatke. Onaj dio koji je već sada ažuriran, HCK će poslati nadležnom Ministarstvu branitelja u nadi da će to pomoći bržem rješavanju pitanja nestalih osoba.
Služba traženja Hrvatskog Crvenog križa već 24 godine intenzivno radi na rješavanju slučajeva nestalih osoba. Zahtjevi obitelji još uvijek pristižu -tijekom prošle godine zaprimljeno je 10 novih zahtjeva za traženje nestalih osoba, a 85 ih je okončano.
