08.01.2025.
Kako bi se potaknulo doniranje hrane te smanjilo njezino bacanje, u Hrvatskoj su otvorene Banke hrane. Trenutno ih je devet, a čak osam ih vode društva Crvenoga križa - Zagreb, Osijek, Karlovac, Koprivnica, Virovitica, Požega, Čakovec te Krapinsko-zagorska županija.
Banka hrane je organizacija koja omogućava prikupljanje i distribuciju prehrambenih proizvoda za osobe koje žive u siromaštvu. Podrazumijeva suradnju sa svim posrednicima u doniranju hrane, upravljanje informacijskim sustavom za doniranje hrane, pronalaženje novih donatora, promoviranje doniranja hrane i drugo. Banke hrane funkcioniraju kao distributivni centri u kojima se prikuplja, skladišti i dijeli donirana hrana. Donatori, uključujući proizvođače i trgovačke lance, daju viškove hrane koji se potom distribuiraju potrebitima kroz sustav Crvenoga križa. Ove aktivnosti ne samo da podržavaju socijalno ugrožene skupine već također doprinose smanjenju otpada i promociji održivog upravljanja hranom.
Prva Banka hrane u Republici Hrvatskoj otvorena je prije nešto više od godinu dana u Zagrebu, a riječ je o Banci hrane Gradskog društva Crvenog križa Zagreb. „Banka hrane je svojevrsna nadgradnja našeg, već postojećeg, sustava Socijalnog dućana. Od otvaranja Banke hrane do danas prikupljeno je 225.641,57 kg hrane i neprehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednost od 616.892,72 EUR, a trenutno skrbimo o ukupno 675 korisnika, odnosno 376 nositelja kućanstva. Korisnici svoje pakete hrane dobivaju temeljem prethodno upućenog poziva, na mjesečnoj bazi“, pojašnjava Petar Penava, ravnatelj zagrebačkog Crvenog križa.
Banku hrane ima i Gradsko društvo Crvenog križa Osijek, a kako napominje ravnateljica Martina Hećimović, iskustva tijekom proteklih devet mjeseci dosta su pozitivna: „ Primjećujemo da svijest o važnosti sprečavanja bacanja hrane i njenog doniranja nije raširena u našem društvu te da tu postoji puno prostora za poboljšanje. No, centralizacija sustava doniranja hrane kroz Banku povezala je donatore i posrednike u lancu doniranja hrane te time na obje strane unijela mnoštvo poboljšanja kao npr. bržu i efikasniju komunikacija između donatora i posrednika, usklađenost ponude i potreba za hranom te plansku podjelu krajnjim korisnicima.“
Izazovi u Bankama hrane
Društva Crvenoga križa koja imaju Banke hrane suočavaju se i s određenim izazovima. „Zna se pojaviti manjak doniranih prehrambenih proizvoda s duljim rokom trajanja te higijenskih potrepština s obzirom na činjenicu kako se ti proizvodi najdulje nalaze na u skladištima proizvođača i distributera te na policama trgovačkih lanaca. Predmetni izazov do sada smo uspješno rješavali apliciranjem na fondove Europske unije, prije svega na Europski fond za najpotrebitije - FEAD, koji su nam omogućili nabavu proizvoda koji nam nedostaju“, ističe Penava dodajući kako cijela Republika Hrvatska još nije pokrivena sustavom Banki hrane, a što je izazov za donatore jer im je teško interne sustave prilagođavati na lokalnoj razini.
Banka hrane osječkog Crvenog križa ima pak drugačije izazove: „Najveći izazov u poslovanju Banke hrane je financijska održivost. Iako je Ministarstvo Poljoprivrede kroz projekte sufinanciralo uspostavu i opremanje banki hrane, samo vođenje Banke hrane na dnevnoj razini iziskuje pozamašna financijska sredstva u obliku plaća zaposlenog osoblja, režijskih troškova, troškova korištenja i održavanja opreme, troškova vozila i dr. Nekakvi modeli redovnog sufinanciranja rada banki hrane bili bi od velike koristi i pomoći te omogućili širenje aktivnosti“, navodi Hećimović. Ističe i kako donatori rijetko aktivno koriste digitalnu platformu te da bi ih na tom području trebalo više animirati.
Korisnici su zadovoljni
Korisnici su, pokazuju iskustva, uglavnom zadovoljni pojavom Banki hrane jer ne moraju čekati velike projekte poput FEAD-a kako bi dobili pomoć u obliku prehrambenih proizvoda, već im je pomoć u hrani redovitija i raznolikija. „Moramo naglasiti, kako paketi koje dobivaju nisu unificirani iz mjeseca u mjesec iz razloga što sami sadržaj paketa ovisi o vrsti donirane hrane i neprehrambenih proizvoda u datom trenutku“, kaže Penava. Dodaje kako su njihova iskustva s donatorima vrlo pozitivna jer višak i zbrinjavanje hrane kojoj je istekao rok trajanja za njih predstavlja i logistički i financijski izazov i teret.
No situacija je nešto drugačija na istoku Hrvatske. „Nažalost, svijest o važnosti sprečavanja bacanja hrane i njenog doniranja nije raširena u našem društvu pa tako ni među potencijalnim donatorima. Mali broj velikih proizvođača je proaktivan po tom pitanju i redovito donira proizvode blizu isteka roka trajanja. Visoki postotak proizvođača koje smo kontaktirali negativno odgovara na upite za donacijama. Kod trgovačkih lanaca situacija je bolja te smo s nekoliko već razvili suradnju“, pojašnjava Hećimović.
Doprinos održivijem društvu
Banka hrane ima i širu društvenu ulogu jer potiče svijest o problemu siromaštva i gladi te o važnosti solidarnosti i zajedništva. Svaka donacija, bez obzira na veličinu, doprinosi tome da se spriječi bacanje hrane i pruži dostojanstvena podrška onima kojima je to najpotrebnije.
U Hrvatskoj se godišnje baci 71 kg hrane po stanovniku, dok je prosjek u EU 130 kg po stanovniku. Ukupno se kod nas godišnje baci 286.000 tona hrane, od čega jestivi dio na koji se može utjecati iznosi 106.000 tona, a čak 76 % otpada od hrane nastaje u kućanstvima. Upravo u tome leži potencijal za promjenu - odgovornim ponašanjem u vlastitim domovima možemo značajno smanjiti ovu brojku.
Uz pomoć projekata poput Banke hrane, stvaramo mrežu podrške koja hranu prepoznaje kao dragocjen resurs, a ne kao otpad. Svaka spašena namirnica nije samo pomoć pojedincu, već i korak prema održivijem društvu.
Ispišite stranicu
