29.09.2017.
Međunarodni dan osoba starije dobi, 1. listopada, obilježava se od 1991. godine odlukom Ujedinjenih naroda, a s ciljem doprinosa globalne zajednice u promicanju veće podrške osobama starije dobi i razvoju generacijske solidarnosti među svim uzrastima.
Svjetska zdravstvena organizacija posebno ističe važnost odnosa prema starenju (Ageism- dobizam) i osobama starije dobi jer se „dobizam“ u posljednje vrijeme razvio kao izraz s negativnim značajem, a nastao zbog zanemarivanja i omalovažavanja osoba starije dobi.
Globalna strategija i akcijski plan o Starenju i zdravlju iz 2016. godine poziva sve države svijeta na kampanju i borbu protiv „dobizma“ te korištenje iskustva i znanja osoba starije dobi. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana osoba starije dobi posvećena je isticanju njihovih talenta i jačanju doprinosa u obitelji, zajednici i cijelom društvu. Funkcionalno sposobna i zdrava osoba starije dobi može biti vrlo koristan član zajednice i potencijal za prijenos umijeća, vještina i radnog iskustva na mlađu dob.
Udio osoba starije dobi u svijetu sve je veći i postaje globalni trend zbog kojega se sve više mijenjaju društveni i ekonomski odnosi. Predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju na porast broja osoba u dobi od 60 i više godina koji će se udvostručiti sa 700 milijuna (2010. godina) na dvije milijarde (2050. godina). Starenja populacije u 21. stoljeću postaje javnozdravstveni prioritet pa su ciljevi Strategije i akcijskog plana za zdravo starenje u Europi od 2012. godine do 2020. godine omogućiti osobama starije dobi što dužu aktivnost i životni vijek u dobrom zdravlju.
Glavna demografska tranzicija događa se u Europi gdje je broj osoba starije dobi u značajnom porastu. Prema popisu iz 2011. godine u RH živi 758.633 osoba starije dobi (17,7 posto) - od 65 i više godina. Prosječna dob stanovnika je 42 godine pa Republika Hrvatska spada u jednu od najstarijih nacija Europe. Sve se više nameće pitanje novih modela zdravstvene zaštite, njege i skrbi o starijim osobama, a ulaganje u zdravo i aktivno starenje postaje neizbježno zbog održivosti mirovinskog sustava.
Vizija Europske politike za dobrobit i zdravlje 2020. godine temelji se na razvoju društvenih i ekonomskih promjena izgradnjom prijateljske okoline (engl. Age-friendly) u kojoj je starenje „prilika“, a nije „teret“ za društvo, pri čemu osobe starije dobi mogu održavati svoje zdravlje i funkcionalnu sposobnost u sredini koja ih podržava (bolje prilagodbe u javnim objektima i prijevozu) za samostalno i socijalno uključivanje (programi cjeloživotnog učenja, produžena radna sposobnost), imajući pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi za svoju dobrobit i cijelo društvo, dostojanstveno, bez predrasuda i diskriminacije.
I Hrvatski Crveni križ uključen je u provođenje brojnih programa i aktivnosti za osobe starije dobi u radu velikog broja društava Crvenog križa (Klub 65+, Dnevni boravak, Pomoć kući), kako bi se podigla kvaliteta života i funkcionalna sposobnost osoba starije dobi kao preduvjet zdravog starenja. Na taj način održavaju se likovne, sportsko-rekreativne, edukacijske, kulturno-zabavne i zdravstvene radionice. Redovito se organiziraju druženja i sudjelovanja u društvenim događajima, izleti i šetnje te predavanja (pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, uklanjanje prepreka i kliznih površina). U nekim gradskim društvima Crvenog križa djeluju pjevački zborovi i čitaonice. Program Pomoć u kući namijenjen je korisnicima socijalne skrbi ili korisnicima koji uslugu plaćaju sami, što obuhvaća nabavu i dostavu gotovih obroka u kuću, kućanske poslove (pranje i čišćenje, dostava ogrjeva, glačanje rublja, održavanje osobne higijene), odlazak u trgovinu i ljekarnu i slično.
Ispišite stranicu
