Moramo biti svjesni da su migracije održivi i globalni fenomen, a ne samo privremena kriza!

Dan za danom, Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) broji osobe koje su izgubile život utapanjem na moru pokušavajući doći do europske obale. Povremeno nam neke fotografije probude savjest, ali puno češće izgubljeni ljudski životi ne izazovu ništa osim opće ravnodušnosti.

Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u cijelome svijetu radi s ranjivim ljudima razdvojenima od njihovih obitelji. Mi smo ovdje kako bismo pomogli, zaštitili i utješili žrtve prirodnih katastrofa, ozlijeđene u ratu, djecu s posebnim potrebama, starije ljude i obitelji – sve one koji si ne mogu priuštiti odjeću ili hranu.

Poštujući zakonske odredbe, mi ne procjenjujemo motive migranata niti nacionalnu migracijsku politiku; naša uloga nije politička, naša je misija isključivo humanitarna.

Ljudi koji su prognani iz svojih domova su vrlo ranjivi. Koji god bili razlozi za napuštanje njihovog doma, ti ljudi se nalaze  daleko od svoje obitelji, umorni su i uplašeni. Ovdje ih nitko ne iščekuju, nego su ponekad izloženi društvenoj isključenosti.

„Bismo li ih trebali primiti?“, „Možemo li ih primiti?“, „Kako ih možemo ugostiti?“. Često su ova pitanja u središtu debate u kojoj se suprotstavljaju strast i ideološka usmjerenja.

U povodu Svjetskog dana izbjeglica želimo istaknuti poneku jednostavnu ideju kao mogućnost  rješenja ovog složenog problema. Nadamo se da svojim idejama možemo pridonijeti smirivanju diskusije i ujedinjenju zajednica.

Države bi trebale definirati svoju migracijsku politiku u skladu sa  svojim materijalnim i društvenim resursima za prihvat izbjeglica  i njihovu integraciju u društvo. Prilikom donošenja odluke trebalo bi uzeti u obzir stanje u svijetu i gospodarsku krizu, okolnosti u kojima se vode mnogi sukobi te klimatske promjene – sve su to česti razlozi  prisilnih migracija.

Demokratske države mogu regulirati prisutnost migranata na svojemu teritoriju. Ali to mora biti u skladu s odredbama međunarodnog prava koje štiti prava i dostojanstvo ljudi, osobito pravo na život s vlastitom obitelji, bez stigmatiziranja, ksenofobije i govora mržnje.
Kakva god bila situacija i budućnost migranata u odnosu na njihov status, naša je dužnost svakoj osobi osigurati dobrodošlicu i očuvanje dostojanstva. Odlučnim djelovanjem potrebno je osigurati:

• učinkoviti pristup međunarodnoj zaštiti  uz obvezno sagledavanje složenih pojedinačnih okolnosti  u kojima se ljudi nalaze;
• poštivanje prava na nerazdvajanje obitelji, posebice maloljetnika;
• pristup humanitarnoj pomoći i osnovnoj zdravstvenoj skrbi te psihosocijalnoj podršci;
• pristup primjerenom smještaju u skladu s pravima i dostojanstvom i koliko je god to moguće, izbjegavati detenciju, posebice djece, jer  može uzrokovati dugoročne traumatske posljedice.

Učinkoviti program integracije trebao bi uključivati pristup dobrodošlice i pravedno donošenje administrativnih odluka.  Učinkovitost se mora temeljiti na dobroj ravnoteži između prava i obveza - prava na edukaciju, na rad, na primjereni smještaj, na spajanje s razdvojenim članovima obitelji, na pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti te obvezama učenja jezika, poštivanja zakona i društvenih normi i običaja zemlje domaćina.

Kako bi se postigla uspješna integracija, društvo se treba uključiti u cjelini. Javne vlasti, društveni aktivisti i volonteri sigurno imaju značajnu ulogu, ali svaki građanin može sudjelovati. Samo ćemo u duhu solidarnosti moći smanjiti strah, izgraditi povjerenje, poticati međusobno razumijevanje, pomiriti različita gledišta i imati koristi od gospodarskog i društvenog doprinosa ljudi čije nas različitosti ne ugrožavaju, nego obogaćuju.

Naposljetku, moramo biti svjesni da su migracije održivi i globalni fenomen, a ne samo privremena kriza s kojom je suočena Europa. Europa bi trebala igrati glavnu ulogu u koordiniranju migracijskih politika, ali na globalnoj razini moramo pokazati društvenu kreativnost i kontinuirano raditi kako bismo osigurali poštivanje ljudskog dostojanstva, međunarodnog prava i suprotstavili se uzrocima prisilnih migracija kao što su siromaštvo, nejednakost, uništavanje okoliša i svi oblici nasilja. Ove godine, na Svjetski dan izbjeglica, mi, europska nacionalna društva Crvenog križa, pozivamo na osvješćivanje ovog problema i opsežnu reformu kako bi se postigla održiva i odgovorna migracijska politika.

Inicijativu potpisuju nacionalna društva Crvenog križa sljedećih zemalja: Andore, Austrije, Belgije, Velike Britanije, Bugarske, Cipar, Finske, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Lihtenštajna, Litve, Luksemburga, Monaka, Nizozemske, Norveške,  Poljske, Portugala, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švicarske.