Od tuberkuloze svake godine oboli više ljudi, nego li od bilo koje druge zarazne bolesti u svijetu

Tuberkuloza je zarazna bolest koja se prenosi kapljičnim putem kao prehlada (govor, kihanje, kašalj) pa udisanjem prelazi s oboljele na zdravu osobu te većinom zahvaća pluća, premda može zahvatiti i neke druge organe (limfni čvorovi, kosti, bubrezi, mozak). Uzročnik tuberkuloze je bakterija štapićastog oblika Mycobacterium tuberculosis (bacil tuberkuloze), poznat i kao Kochov bacil prema Robertu Kochu koji je 24. ožujka 1882. godine objavio svoje otkriće o uzročniku tuberkuloze.
 
Izvor zaraze je osoba u čijem se iskašljaju nalazi uzročnik tuberkuloze koji može opstati u ljudskom tijelu i bez znakova bolesti kao latentna (prikrivena) infekcija pa zaražena osoba ne mora nužno oboljeti, niti biti zarazna za druge osobe u svojoj okolini. Od 5 do 10 posto osoba s latentnom infekcijom će oboljeti za vrijeme života, što ovisi o imunološkoj otpornosti organizma.
 
Tuberkuloza uglavnom počinje postepeno općim znakovima bolesti koji obično traju dulje od 3 tjedna (kašalj, povišena temperatura, otežano disanje, gubitak apetita ili tjelesne mase, umor). Kod osoba starije dobi tuberkuloza se teže otkriva jer je se znakovi bolesti pripisuju starosti. Djeca se najčešće sekundarno zaraze od oboljele osobe u kući. Svaka osoba oboljela od tuberkuloze može zaraziti od 10 do 15 osoba iz svoje okoline, a barem jedna od njih će oboljeti.
 
Od tuberkuloze može oboljeti svatko, no češće se javlja u odrasloj dobi kao bolest nekih skupina ljudi (izbjeglice, raseljene i starije osobe, beskućnici, zatvorenici, ovisnici). Siromaštvo, pothranjenost i loši higijenski uvjeti života pridonose razvoju tuberkuloze. Prijenosu zaraze tuberkulozom pogoduje bliski kontakt s oboljelom osobom (kućanstvo, radno mjesto, zajednički smještaj).
 
Liječenje oboljelih od tuberkuloze počinje mirovanjem u bolnici tijekom 2 mjeseca istodobnom primjenom više lijekova (antituberkulotici), nakon čega slijedi liječenje kod kuće iduća 4 mjeseca. Nepravilno liječenje tuberkuloze smanjuje mogućnost potpunog izlječenja pa može dovesti do razvoja težih i dugotrajnih oblika bolesti (multirezistenta i ekstenzivno rezistentna tuberkuloza) otpornih na liječenje nekih ili svih lijekova.
 
Tuberkuloza je postala najčešća pridružena zarazna bolest i vodeći uzrok smrti kod osoba zaraženih HIV-om. Tuberkulozni bolesnik koji se ne liječi opasan je za okolinu, a 50 posto neliječenih osoba umire tijekom 5 godina. Tuberkuloza je izlječiva zarazna bolest ako se otkrije na vrijeme i pravilno liječi.
 
Od tuberkuloze svake godine oboli više ljudi, nego li od bilo koje druge zarazne bolesti u svijetu pa je tuberkuloza postala epidemija globalnih razmjera. Prema aktualnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije od tuberkuloze godišnje oboli 10 milijuna osoba, a 1,3 milijun oboljelih umire. Premda tuberkuloze ima u svim zemljama svijeta, ipak najviše oboljelih živi u nekim zemalja (Bangladeš, Filipini, Indija, Indonezija, Južnoafrička Republika, Kina, Nigerija, Pakistan).
 
Prema dostupnim podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2022. godinu u Republici Hrvatsko je bilo 159 novooboljelih od tuberkuloze (4,1 oboljeli na 100.000 stanovnika), a 18 osoba je umrlo od tuberkuloze. Premda je u Republici Hrvatskoj dobra epidemiološka situacija, ipak na tuberkulozu treba stalno misliti.
 
Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca podržava izravno uključivanje članova lokalne zajednice u suradnji s ostalim sektorima te ima veliki značaj u zaustavljanju tuberkuloze, osobito u sredinama među zaraženom populacijom. Takvim načinom rada unaprijeđena je dostupnost liječenju, što pridonosi smanjivanju broja osoba oboljelih i umrlih od tuberkuloze. Hrvatski Crveni križ obilježava Tjedan borbe protiv tuberkuloze od 14. do 21. rujna kao zajedničku akciju društava Crvenog križa u suradnji sa zdravstvenim ustanovama u zajednici s ciljem sprečavanja tuberkuloze u našoj zemlji.