18.10.2017.
Ured za razminiranje Vlade Republike Hrvatske, Regionalno središte za sigurnosnu suradnju u jugoistočnoj Europi (RACVIAC) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i Veleposlanstvo Kanade u Republici Hrvatskoj, organizirali su u Hrvatskoj od 16. do 18. listopada 2017. godine međunarodnu konferenciju posvećenu obilježavanju 20 godina sporazuma o zabrani i Konvenciji o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i njihovom uništenju – poznata kao Otavska konvencija.
Konferencija je održana u Zagrebu, 17. listopada 2017. godine uz nazočnost stotinjak sudionika, predstavnika Vlade Republike Hrvatske, Austrije, Kanade, Njemačke i drugih zemalja kao i predstavnika nevladinih organizacija iz Hrvatskog Crvenog križa, Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC), Međunarodne kampanje za zabranu mina (ICBL), Norveške narodne pomoći, (NPA) i drugih. Na konferenciji se raspravljalo u postignućima od kako je Otavska konvencija stupila na snagu i planovima za budući rad s ciljem postizanja – Svijet bez mina do 2025. godine.
Međunarodnoj kampanji za zabranu kopnenih mina dodijeljena je Nobelova nagrada 1997. godine za napore uložene u ostvarivanju te humane zamisli. Otavska konvencija je stupila na snagu 1. ožujka 1999. godine, čime su se otada do danas 162 države potpisnice obvezale na ispunjavanje zadaća kao što su: razminiranje, uništavanje zaliha protupješačkih mina, stalnu edukaciju i informiranje stanovništva o minskoj opasnosti, i pomoć žrtvama mina. Republika Hrvatska 12. je zemlja potpisnica Otavske konvencije od 4. prosinca 1997. godine., koju je Hrvatski sabor ratificirao 20. svibnja 1998. godine. Jedinstvena je značajka Otavske konvencije što prvi put u povijesti jedan sporazum o zabrani oružja zasnovan na principima međunarodnog humanitarnog prava, dobiva suglasnost različitih država svijeta jer se u njemu zahtijeva pomoć žrtvama zbog užasnih posljedica za čovječanstvo.
Među vodećim zagovornicima zabrane mina 1997. godine bio je i ICRC pod jakim utjecajem svojih liječnika koji su u bolnicama diljem svijeta zbrinjavali na tisuće ljudi ranjenih u oružanim sukobima i bili svjedoci stravičnih ozljeda uzrokovanih minama. Strategija Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a posebno ICRC otada do danas podržavaju nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u provođenju programa edukacije o opasnosti od mina. Preventivne mjere moraju biti usmjerene zaustavljanju svih posljedica zbog postojećih mina, a u lokalnim zajednicama razvijeni programi edukacije.
Početkom 1997. godine ICRC započinje u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem provođenje prvog „pilot projekt“ u svijetu, pod nazivom Upoznavanje s opasnošću od mina (Mine Risk Education), koji se provodi već 20 godina u Hrvatskom Crvenom križu. Program Upoznavanja s opasnošću od mina postao je jedan od prioriteta u protuminskom djelovanju Republike Hrvatske, a njegov značaj potvrđen je 2001. godine i u Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu (NN 71/10). Dosada je 550 tisuća odraslih i djece uključeno u edukaciju o pravilnom i sigurnom ponašanju zbog opasnosti od mina, s ciljem sprečavanja ozljeda i smrtnosti od mina. U radu 33 društva Crvenog križa izgrađeno je 88 „Igrališta za djecu bez mina“ kako bi se spriječilo stradavanje djece od mina.
Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje u listopadu 2017. godine u Republici Hrvatskoj površina minskih sumnjivog prostora proteže se na području devet županija te iznosi 418 četvornih kilometara-. Protuminsko djelovanje u Republici Hrvatskoj usmjereno je stvaranju svih uvjeta za siguran život svih građana. Dio preuzetih obveza iz Otavske konvencije ispunjen je uništavanjem zaliha protupješačkih mina 2002. godine pa se Republika Hrvatska smatra osobito uspješnom zemljom u ispunjavanju preuzetih obveza iz Otavske konvencije.
Ispišite stranicu
