Među osobama koje intravenski injektiraju droge mali je broj slučajeva zaraženih infekcijom HIV-a, ali je zabilježena dosta visoka zaraženost virusom hepatitisa C, pokazalo je istraživanje provedeno među 831 ispitanika i ispitanice u tri hrvatska grada - Zagrebu, Splitu i Rijeci.
Istraživanje prevalencije HIV-a, hepatitisa C i rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge u Hrvatskoj proveo je istraživački tim Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" tijekom 2014. godine, na inicijativu Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, a u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Hrvatskim crvenim križem te udrugama Let iz Zagreba, Help iz Splita i Terra iz Rijeke.
Broj slučajeva zaraženosti HIV infekcijom među ovisnicima u sva tri grada je niska - 0.2 posto u Zagrebu, 0.3 posto u Splitu, te 0.2 posto u Rijeci.Udio zaraženih hepatitisom C (HCV) je s druge strane visok, pa je u u Splitu bilo 38,3 posto inficiranih tim virusom, u Zagrebu 29,1 posto te Rijeci 31.5 posto.
Iako se tijekom života barem jednom testiralo na HIV (50 posto ovisnika u Zagrebu, 58.2 posto u Splitu i 73.3 posto u Rijeci), znatno ih se manje testiralo na HIV u posljednjih 12 mjeseci. U sva tri grada gotovo svi ispitanici navode uporabu sterilne igle i šprice pri posljednjem injektiranju – 95.1 posto u Zagrebu, 99.7 posto u Splitu i 93.7 posto u Rijeci.
Načine prevencije seksualnog prijenosa HIV-a i glavne zablude o prijenosu HIV-a točno je prepoznalo 30.7 posto ispitanih intravenskih konzumenata droga u Zagrebu, 74.4 posto u Splitu te 23.9 posto u Rijeci. Iako ih je većina u posljednjih 12 mjeseci imala stalnog seksualnog partnera (76.7 posto u Rijeci, 64.4 posto u Splitu i 76.9 posto u Zagrebu), a veza u kojoj jesu je monogamna kod većine, znatan broj njih ima i slučajne seksualne partnere.
Visoka prevalencija virusom hepatitisa C upućuje na potrebu da se osobama koje injektiraju droge omogući povećanje testiranja na HIV i HCV te uključenje u zdravstvenu skrb i liječenje onih osoba koje imaju pozitivan nalaz. Potrebnim se smatra i povećanje dostupnosti i distribucije sterilne opreme za injektiranje putem terenskog rada na lokacijama gdje se nalaze udruge.
Procjenjuje se da je više od 80 milijuna odraslih, odnosno gotovo četvrtina odraslog stanovništva Europske unije, u nekom trenutku u životu probalo ilegalne droge.Najčešće je upotrebljavan kanabis, njega je koristilo 75,1 milijuna stanovnika EU, dok se procjenjuje da je kokain koristilo 14,9 milijuna, amfetamin 11,7 milijuna i MDMA-a 11,5 milijuna tijekom života.
Na slične podatke, iako nešto niže od europskog prosjeka, ukazuje i prvo istraživanje zlouporabe sredstava ovisnosti u RH koje je provedeno 2011. godine. Rezultati su pokazali da je 16 posto ispitanika u dobi između 15 i 64 godine bar jednom u životu konzumiralo neku ilegalnu drogu. Najčešće korišten i dalje je kanabis - u Hrvatskoj je 15,6 posto odraslih osoba barem jednom u životu konzumiralo tu drogu.
U 2013. u Hrvatskoj je prijavljeno 2.683 kaznenih djela vezanih uz zlouporabu droga, što predstavlja porast od 27,4 posto u odnosu na 2012. (2.106), dok je u 2014. prijavljeno 2.729 kaznenih djela, što predstavlja daljnji porast u odnosu na 2013 godinu.
Broj prekršajnih prijava u 2013. je u porastu za 114 posto u odnosu na 2012., a u 2014. se bilježi daljnji porast prekršaja – bilo ih je 7.245.
U 2014. godini ukupan broj zapljena droga nastavlja rasti - ukupno je ostvareno 9.166 zapljena svih vrsta droga, što predstavlja povećanje od 30 posto u odnosu na prethodnu godinu, te najveći ukupan broj zapljena u zadnjih 14 godina.
