U Bruxellesu je 20. studenog 2014. godine održana tematska konferencija u organizaciji Ureda Crvenog križa pri EU i domaćina konferencije, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.
Konferencija je okupila važne govornike iz institucija Europske unije, Ujedinjenih naroda, društava Crvenoga križa iz zemalja članica EU i drugih organizacija civilnog društva, koji su raspravljali o tome kako unaprijediti humanitarni pristup pitanju migracija unutar novog političkog i institucionalnog okruženja u EU.
Foto: Ured Crvenog križa pri EU
"Europska društva Crvenog križa imaju bogato iskustvo u pružanju podrške ranjivim migrantima", rekao je Leon Prop, direktor Ureda Crvenog križa pri Europskoj uniji, u pripremi konferencije. "Njihove spoznaje i preporuke mogu biti od velike vrijednosti za kreatore politike kako bi se učinkovito zaštitilo migrante i osiguralo njihova prava, osobito u pogledu pristupa međunarodnoj zaštiti u EU".
Tijekom rasprave panelisti su istaknuli osobitu ranjivost migranata tijekom migracijskog puta, kao i teškoće s kojima se suočavaju humanitarni i socijalni radnici pružajući im pomoć. Usredotočili su se na goruća pitanja s kojima se EU danas suočava: prije svega osiguranje dostojanstva svih migranata, posebno onih bez dokumenata, te poštivanje njihovih prava i unaprjeđenje ostvarenja njihovih prava, omogućujući im pristup sigurnom i pravnom načinu traženja zaštite u Europskoj uniji.
Francesco Rocca, potpredsjednik Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i predsjednik Talijanskog Crvenog križa, otvorio je raspravu naglasivši trajnu prirodu migracijskog fenomena i potrebu za pronalaženjem trajnih rješenja utemeljenih na ljudskim pravima.
"Nužno je upravo sada uložiti napore da se iz hitne situacije premjesti na strukturirani pristupu migracijama", rekao je. "Buduće rasprave o migracijama u EU trebaju biti vođene humanitarnim imperativom, prije nego ekonomskim interesom. Treba ih usredotočiti na smanjenje ranjivosti svih migranata."
Laura Corrado iz Odjela za unutarnje poslove Europske komisije, naglasila je preseljenje i humanitarne vize kao pravni način i kao onaj koji bi mogao biti dodatno istražen. "Preseljenje je sada i vjerojatno će ostati, barem u srednjoročnom razdoblju, glavni pravni put za osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita. Zemlje članice trebaju učiniti više kako bi se preselio veći broj izbjeglica", rekla je. "Mi ćemo nastaviti podržavati, barem kao prvi korak, koordiniraniji pristup na razini EU u pogledu pitanja azila i humanitarne vize, tako da se zahtjevi mogu podnijeti i izvan teritorija EU, ali mora postojati politička volja da se krene u tom smjeru".
Michael Adamson, izvršni direktor Britanskog Crvenog križa, istaknuo je nedostatke trenutnog sustava koji često ostavlja izbjeglice s malo ili bez podrške nakon što dobiju azil. Nastavno je istaknuo obitelj, kao temelj društva, koja ima pravo na zaštitu i pomoć te je pozvao na uklanjanje neprimjerenih, birokratskih prepreka u spajanju obitelji diljem Europe. Ljudima koji bježe iz Sirije, kao najugroženijima, važno je osigurati djelotvoran pristup postupku azila u EU, kroz žurno preseljenje i programe humanitarno dopustivih ulazaka.
Govornici su se osvrnuli na osobitu ranjivost migranata u izvanrednim okolnostima, a koji zbog svog statusa često ne mogu pristupiti osnovnim uslugama kao što su zdravstvo, obrazovanje, pravno savjetovanje, stanovanje i sl.
"Vidimo da migranti u neregularnoj situaciji pripadaju najranjivijoj skupini u našem društvu", rekao je Jose Javier Sánchez Espinosa iz Španjolskog Crvenog križa. Dodatno je posvjedočio da strah od osude i zatočenja sprječava migrante u ostvarivanju njihovih prava. Naglasio je teškoće u dopiranju do migranata u neregularnoj situaciji: "jedino kako možemo doprijeti do migranata jest kroz pomoć koju nudimo". Zaključio je da stoga pritvor treba koristiti samo privremeno i kao posljednje sredstvo i pozvao na iznalaženje alternative pritvoru.
Michele LeVoy, direktorica Platforme za međunarodnu suradnju za neregistrirane migrante (PICUM) naglasila je i da promicanje prava migranata više nije opcija, već obveza. Ipak, postoje značajne razlike između država članica u pogledu razine pristupa uslugama kao što su zdravstvo i obrazovanje.
Jean Lambert, članica Europskog parlamenta, komentirala je da se kriminalizacija pomoći povećala od 2002. godine donošenjem Direktive Vijeća 2002/90/EZ od 28. studenoga 2002. o definiranju olakšavanja neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka, koja je uvela predmet nezakonitosti. Posljedice na društvo i koheziju ne bi smjele biti štetne. "Govorili smo ljudima: ne može ostvariti svoje humanitarne impulse jer ćete biti kriminalizirani - poslodavci, medicinsko osoblje, stanodavci su se pretvorili u imigracijske službenike. Moramo sagledati kako to djeluje na društvo". Pozvala je obje strane: donositelje odluka u EU kao i sudionike konferencije, da promisle o tome kako se uopće ljudi nađu u neregularnom položaju.
Istaknute su konkretne aktivnosti, programi i strategije za rješavanje tih problema, kao i preporuke koje su napravljene. U raspravi je ukazano na mnoge napore koje još uvijek treba učiniti, kako na nacionalnoj tako i na razini EU, za provedbu istoga u sadašnjem okruženju. Ključne prepreke leže u financijskom smislu, što je dovelo do rezova u socijalnim službama, često negativnog konteksta u vezi migracija, a također i odsustva zajedničke vizije EU o migracijama.
Cilj konferencije i jest bio naglasiti da bi promicanje humanitarnog pristupa migracijskoj politici trebalo biti naša zajednička vizija.
Opširnije: Ured Crvenog križa pri EU
