07.02.2018.
Svakodnevno se suočavamo s raznim stresnim događajima s kojima se više-manje uspješno nosimo. Usred kriznih događaja takve se neugodne emocije intenziviraju, a ljudi imaju osjećaj da se svijet koji su poznavali urušava. Nekima se to događa i sasvim doslovno. Suočeni s neizvjesnim i teškim situacijama, ljudi se susreću s mnogim pitanjima na koja nemaju odgovor.
U kontekstu kriznih situacija, psihosocijalna podrška prvenstveno je namijenjena stanovništvu koje je pogođeno kriznim događajem – poplavama, ratovima, požarima… Istovremeno, nužna je i pomagačima koji sudjeluju u odgovoru na tu istu krizu.
Psihosocijalna podrška uključuje osnaživanje pojedinca, njegove obitelji i zajednice kako bi pronašao vlastite resurse i načine nošenja sa stresom te se vratio u svakodnevni život. U raznim fazama odgovora na katastrofu, razlikuje se i pružanje psihosocijalne podrške.
Primjerice, tijekom poplava psihosocijalna podrška pružala se na različite načine. „Neposredno nakon poplave jedan od važnih zadataka timova za psihosocijalnu podršku bila je prevencija glasina, pružanje točnih informacija, emocionalna podrška i psihoedukacija“, govori psihologinja Marija Juzbašić, stručna suradnica Službe za zaštitu migranata.
„Pogođeno stanovništvo se nalazilo u prihvatnim centrima i često im nije bilo jasno zašto ne mogu otići po barem dio svojih stvari. Ponekad su pod svaku cijenu riskirali odlazak šumskim putevima jer su vidjeli na televiziji da u blizini njihove kuće ima i drugih ljudi. Neki su pak bili vrlo uznemireni i plakali su bez prestanka te nisu znali jesu li takve reakcije normalne. U ovakvim trenucima prepoznata je važnost prisutnosti tima za psihosocijalnu podršku“, zaključuje Juzbašić.
Kada je riječ o dugoročnom pružanju psihosocijalne podrške, ona se usmjerava prema oporavku zajednice, posebno njenih ranjivih skupina, a aktivnosti se uvijek planiraju zajedno s pogođenom zajednicom.
Katkada je i organizacija druženja unutar zajednice veliki saveznik u oporavku.
Brojna istraživanja su pokazala da pravovremeno pružanje psihosocijalne podrške predstavlja zaštitni faktor i jača otpornost nakon nekog kriznog događaja, odnosno tako se smanjuje vjerojatnost razvoja psihičkih poremećaja kao što su depresija i posttraumatski stresni poremećaj.
Psihosocijalna podrška dio je odgovora na krizni događaj, ali je integrirana i u većinu aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa i razlikuje se ovisno o potrebama osoba.
Ono što je obilježilo posljednje dvije godine svakako je usmjeravanje na podršku tražiteljima međunarodne zaštite. Dobro to dočarava primjer jednog mladića, tražitelja međunarodne zaštite.
„Budući da se već neko vrijeme nalazi u Hrvatskoj, sklopio je brojna prijateljstva s ljudima koji dijele istu sudbinu, ali i s onima koji mu ulijevaju nadu i svaki dan pružaju riječi utjehe i podrške. Svaki se dan pita zašto se baš njemu sve ovo dogodilo i što će s njim biti. Također, razmišlja o tome hoće li još ikada vidjeti svoju majku i sestru, hoće li ih imati prilike zagrliti i vidjeti jesu li dobro, reći im da ih voli više od ičega na svijetu. Teško mu je samom i zahvalan je na svemu što činimo za njega. Govori kako je tužno i nezamislivo kad čovjek u jednom danu izgubi sve i kako bez osmjeha koje svakodnevno vidi na volonterima Crvenog križa ne bi mogao preživjeti dan. Oduševljen je kad vidi da još ima ljudi koji žele pomoći drugima“, kazuje Juzbašić.
Istovremeno, naglašavaju iz tima za Psihosocijalnu podršku, tijekom kriznih događaja važna je i briga za one koji pomažu, jer su skloni „izgorjeti“ od silne želje da pomognu drugima. Oni dolaze u prvi kontakt s pogođenim stanovništvom i često su preplavljeni emocijama i pričama korisnika.
Zbog svega navedenog, Hrvatski Crveni križ područje psihosocijalne podrške smatra jednim od prioritetnih područja.
Plan je i dalje kontinuirano raditi na razvijanju kapaciteta kako bi u slučaju krize cijela Hrvatska bila pokrivena timovima za psihosocijalnu podršku. Sve s ciljem što kvalitetnije podrške korisnicima.
Ispišite stranicu
