18.10.2024.
Hrvatski Crveni križ kao temeljna operativna snaga sustava civilne zaštite,sudjelovao je na trodnevnoj radionici u Termama Tuhelj od 15. do 17. listopada 2024. u organizaciji Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova koje provodi projekt DrawData (od siječnja 2024 do prosinca 2025), a koji financira Glavna uprava Europske Komisije za europsku civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć. Projekt ima za cilj razvoj sustava za prikupljanje podataka o gubicima u katastrofama.
Republika Hrvatska predano radi na poboljšanju nacionalnog sustava smanjenja rizika od katastrofa, a upravo ovaj projekt uključuje reviziju postojećih zakonodavnih okvira i metodologija prikupljanja podataka o štetama i gubicima kao i obuku sudionika na nacionalnoj i regionalnoj razini. Sudionici iz različitih institucija, koji se u svakodnevnom poslu bave izradom procjena, planova, strategija te prikupljanjem i upravljanjem podacima, poput Državnog zavod za statistiku, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Državna geodetska uprava, Državni hidrometeorološki zavod, kao i mnogi drugi, a među njima i Hrvatski Crveni križ imali su priliku sudjelovati na ovoj radionici. Ova obuka financirana je i od Vlade Japana i Svjetske banke.
Cilj ove radionice je steći dublje razumijevanje Sendai okvira, globalnog dokumenta koji govori o potrebi i aktivnostima smanjenja rizika od katastrofa, a obuhvaća 187 zemalja potpisnica, medu kojima i Republika Hrvatska. Sendai okvir teži sprečavanju novih i smanjenju postojećih rizika od katastrofa. Cilj je i upoznavanje s funkcionalnostima i aplikacijama Sendai Monitor i Desinventar kroz koje će sudionici naučiti učinkovite metode za prikupljanje i analizu podataka povezanih s katastrofama.
Ujedno će se u svrhu unapređenja aktivnosti ovog projakta, a u suradnji Ravnateljstva civilne zastite i Svjetske banke, provesti teoretske i praktične obuke sudionika o globalnoj Metodologiji procjene potreba nakon katastrofa, tj. PDNA 'Post disaster needs assessment'.
PDNA je okvir za pomoć u procjeni učinaka i utjecaja katastrofa u svim sektorima i društvenim skupinama, a ujedno se na temelju tih analiza izrađuju buduće strategije oporavka od katastrofa za bilo koju vrstu prirodnog hazarda. Glavna značajka PDNA metodologije je to da razlikuje štete, gubitke i potrebe. Vrijednost potreba mora biti veća od vrijednosti šteta jer podrazumijeva da sve što će se ponovno izgraditi ili obnoviti bit će bolje u odnosu na prijašnje stanje.
Kako bi se mogao implementirati PDNA potrebno je razumjeti važnost kvalitete prikupljanja i analize podataka o štetama i gubicima u upravljanju rizicima od katastrofa, što bi nam upravo platforma Sendai Monitor i Desinventar trebala omogućiti. Provedena je teorijska i praktična obuka sudionika koja će im omogućiti da nove metodologije i alate kojima se prikupljaju podaci bolje implementiraju za razvoj i provedbu učinkovitih planova oporavka od kriza. Poučeni zagrebačkim i petrinjskim potresom, kao i mnogim drugim katastrofama koje su se dogodile u proteklom razdoblju, razvojem novih alata i metodologija želimo podići našu otpornost na katastrofe.
Ispišite stranicu
