Programi smanjenja rizika i oporavka nakon katastrofa manje su učinkoviti ukoliko ignoriramo kulturno nasljeđe, upozorava se u Svjetskom izvješću o katastrofama za 2014. godinu koje je danas objavila Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Nedavna epidemija ebole u Zapadnoj Africi pokazala je da su svi pokušaji zaustavljanja smrtonosne bolesti uzaludni ukoliko istovremeno ne obratimo pažnju na zablude i kulturno nasljeđe učinkovitom mobilizacijom zajednice i promjenom ponašanja. Upravo zbog toga, kao i zbog uzlaznog trenda u učestalosti i jačini katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama te sve većeg broja stanovnika kojima katastrofe prijete, Svjetsko izvješće o katastrofama za 2014. godinu zagovara novi pristup koji uključuje lokalni način razmišljanja, ponašanja i djelovanja u rizičnom okruženju.
"Jedno je sigurno – nećemo postići održivost i smanjiti rizik od katastrofa ukoliko ne uvažimo kulturno nasljeđe, vjerovanja i stavove ljudi i ne iskoristimo njihova znanja," rekao je Elhadj As Sy, glavni tajnik Međunarodne federacije.
Ljudi često žive u visoko rizičnom okolišu, jer upravo tamo ostvaruju svoja sredstva za život. Doline i vulkansko tlo su iznimno plodni, obale su pogodne za ribarstvo i ratarstvo, a i sušna područja najčešće imaju svoje izvore vode. Moramo shvatiti zašto ljudi žive s takvim rizicima i kako njihovo ponašanje i stavovi vezani uz kulturno nasljeđe utječu na njihovu izloženost i osjetljivost na katastrofe, kako bismo u skladu s time prilagodili programe smanjenja rizika od katastrofa.
Terry Cannon, urednik Izvješća, objašnjava odnos kulture i rizika na The Disaster Resilience Journal (Dnevnik otpornosti na katastrofe).
Podaci o katastrofama u 2013. godini
U izvješću se također mogu pronaći i podaci za 2013. godinu. Gotovo 100 milijuna ljudi bilo je pogođeno katastrofama, od čega 87% u Aziji.
Poplave su i dalje najčešća prirodna katastrofa, a njih slijede oluje. Prošle godine poplave su prouzročile 44% smrtnih slučajeva uzrokovanih prirodnim katastrofama, a oluje 41%. Najozbiljnije posljedice ostavili su uragan Haiyan na Filipinima gdje je bilo pogođeno 16 milijuna ljudi, i ciklon Phailin u Indiji koji je pogodio 13 milijuna ljudi.
Broj stradalih od tehnoloških katastrofa je 26% manji od prosjeka za cijelo desetljeće. Sveukupno je 2013. godine poginulo 6.711 osoba. Najviše života izgubljeno je u urušavanju tvornice tekstila u Bangladešu – poginulo je 1.127 osoba.
Prirodne katastrofe prouzročile su ekonomske gubitke od 118,6 milijardi USD. To uključuje i poplavu u Njemačkoj s gubicima od gotovo 13 milijardi USD i uragan Haiyan s 10 milijardi USD.
Pratite nas na Disaster Resilience Journal / Dnevnik otpornosti na katastrofe.
Ukoliko imate osobno iskustvo vezano za katastrofe možete ga podijeliti ovdje.
Fotografije: Benoit Matsha-Carpentier / IFRC, Terry Cannon, Olav Saltbones / IFRC, Benoit Matsha-Carpentier / IFRC, Anne Loes Nillesen, Fred Krüger
