Međunarodni dan migranata u Hrvatskoj prolazi u znaku zbrinjavanja 67 izbjeglica i migranata koje su krijumčari nehumano vozili nagurane u kombiju, a otkrila ih je policija tijekom rutinske kontrole na autocesti kod Novske. U suradnji s policijskim službenicima, u pomoć izbjeglicama i migrantima odmah su priskočila obližnja društva Crvenoga križa.
„Osigurali smo hranu koja se ne pripravlja dugo, nekakve suhomesnate namirnice kao i odjeću koja je važna i potrebna ovog trenutka. Dijelimo im i higijenske potrepštine", istaknula je Irena Barišić Milunić, zamjenica ravnatelja Gradskog društva Crvenog križa Sisak.
Hrvatski Crveni križ posebno želi istaknuti kako je, pored neophodne humanitarne pomoći, svim osobama potrebno omogućiti izražavanje namjere za međunarodnom zaštitom ukoliko to žele i trebaju. Također, treba osigurati i posebnu brigu prema ranjivim skupinama. Hrvatski Crveni križ migrantima na raspolaganje stavlja i svoju Službu traženja koja im može pomoći u slučajevima razdvajanja od obitelji.
Potrebno je zaštiti dostojanstvo ljudi
Na Međunarodni dan migranata, Ured Crvenog križa pri Europskoj uniji poziva Europsku uniju i države članice na odlučno djelovanje kako bi se zaštitilo dostojanstvo iregularnih migranata.
U Europi iregularni migranti čine jednu od najranjivijih grupa ljudi. Unatoč tome, na mnogo njihovih potreba nije odgovoreno jer često žive na marginama društva i u strahu od lišavanja slobode. Često se sakrivaju i suočeni su sa značajnim poteškoćama u pristupu neophodnoj pomoći i osnovnim uslugama poput zdravstvene njege, obrazovanja i pravne pomoći. „Iako je pravi broj teško utvrditi, znamo da je broj ljudi u takvoj situaciji u porastu, jer mnogi ljudi jednostavno nestanu kad im je odbijen azil ili uopće ne zatraže azil u zemlji u kojoj su samo u tranzitu. Naša nacionalna društva zabrinuta su zbog povećane vulnerabilnosti migranata s kojom su suočena u svom svakodnevnom radu“, naglašava Denis Haveaux, direktor Ureda Crvenog križa pri EU.
Mjere kojima se nastoji zaustaviti iregularno migriranje ljudi u i unutar Europske unije ne bi smjele zasjeniti činjenicu da svi migranti – uključujući i one iregularne – imaju temeljna prava. Ne smije im biti uskraćen pristup humanitarnoj pomoći, osnovnim uslugama i zaštiti. Međutim, organizacije civilnog društva koje odgovaraju na potrebe svih migranata, kao što to čine nacionalna društva Crvenog križa, suočene su s poteškoćama u pristupu iregularnim migrantima. Povodom ovoga dana pozivamo EU i države članice na revidiranje i dopunjavanje zakonske regulative koja pružanje humanitarne pomoći migrantima komplicira ili čak i stavlja izvan zakona. „Izražavanje solidarnosti i humanosti je među najpozitivnijim aspektima nasljeđa Europske unije. I treba ih njegovati“, ističe Denis Haveaux. „Ključno je da vođe država članica Europske unije omoguće i potaknu humanitarnu pomoć.“
Migranti iz različitih razloga pokušavaju iregularno ući u neku državu ili postanu iregularni migranti kad već jesu u državi. Migranti u tranzitu, ili oni koji još nisu zatražili međunarodnu zaštitu mogu se naći u iregularnom statusu. Odsustvo sigurnih, zakonskih puteva do pristupa zaštiti u EU jednako tako gura ljude u iregularno migriranje. Nacionalna društva Crvenog križa diljem Europe prate rezultate toga; mnogo migranata sve više odabire opasne rute kako bi došli do svoje ciljane destinacije, ili ostaju zatočeni u zabačenim područjima – u kojima im je pristup uslugama i zaštiti smanjen. „Naši kolege pružaju različite usluge uključujući prvu pomoć, uspostavljenje obiteljskih veza, medicinsku njegu, humanitarnu pomoć u hrani, vodi i higijenskim proizvodima. Pružaju pomoć svim migrantima, neovisno o njihovom pravnom statusu“, dodaje Denis Haveaux. „Glavni izazov je kako doći do iregularnih migranata, osobito na graničnim prijelazima i u detenciji. Izuzetno smo zabrinuti za humanitarne posljedice ove situacije.“
Nekoliko država članica u postupku je izmjena svojih zakona kako bi ograničile uvjete za ostvarivanje međunarodne zaštite i spajanje obitelji. Osim toga, povećano korištenje procjene dopuštenosti zahtjeva kao dijela postupka azila, tjera migrante na izbjegavanje sustava azila u potpunosti, zbog čega često ostaju u zrakopraznom prostoru. Ljudi kojima je odbijen zahtjev za međunarodnom zaštitom, ali se ne mogu vratiti u svoju zemlju porijekla zbog konkretnih praktičnih ili zakonskih prepreka, u velikom su riziku od zapadanja u iregularni status. Europska unija i države članice moraju raditi na olakšavanju pristupa migranata sigurnom i dostojanstvenom statusu.
Tijekom posljednjih mjeseci, Europska unija i države članice naglasak su stavile na pojačanu kontrolu vanjske granice i provođenje postupka povratka, s ciljem smanjenja nezakonitog ulaska i boravka migranata. Iako su migranti koji pokušavaju prijeći granice sad manje vidljivi, oni nikako nisu manje ranjivi. „Povratak je moguća faza migriranja, ali ga treba provoditi samo kad je moguć uz sigurnost i dostojanstvo migranata“, kaže Denis Haveaux. „Poštivanje temeljnih prava migranata mora biti zajamčeno“.
Foto: HCK Arhiva
