04.04.2022.
Od 2005. godine na poticaj Ujedinjenih naroda - 4. travnja obilježava se kao Međunarodni dan osvješćivanja opasnosti od mina i pomoći u protuminskom djelovanju kako bi se globalnu zajednicu podsjetilo na zaustavljanje korištenja mina koje prijete ljudskim životima. Premda nema jasnih procjena, ipak se smatra kako približno 120 milijuna različitih vrsta mina i na milijune neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) prijeti u približno 60 zemalja svijeta, među kojima je i Republika Hrvatska.
Zbog duge djelotvornosti, čak i preko 50 godina, zaostale mine ograničavaju kretanje ljudi, otežavaju pristup cestama, obradivoj zemlji ili izvorima vode te uzrokuju zdravstvene, ekološke i gospodarske posljedice, smanjujući stabilnost neke zemlje i usporavajući društveni napredak. Ozljede od mina većinom se događaju u produktivnim godinama života dovodeći do smanjivanja broja radno sposobnih ljudi uzrokujući patnju civilnog stanovništva.
Ujedinjeni narodi pozivaju na jačanje protuminskih akcija i kapaciteta u zemljama gdje mine i eksplozivni ostaci iz rata (granate, streljivo, neeksplodirane bombe) predstavljaju stalnu opasnost za siguran život. Posljednjih godina učestala je upotreba mina iznenađenja, miniranih zamki i improviziranih eksplozivnih naprava.
Prema aktualnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova – Hrvatski centar za razminiranje, ukupna površina minski sumnjivog područja u Republici Hrvatskoj u ožujku 2022. godine iznosila je 201,2 četvornih kilometara i na kojoj se nalazilo 14.700 mina. Minski sumnjivi prostor označen je sa 7.600 oznaka upozorenja na minsku opasnost koje su postavljene na području sedam županija (Karlovačka, Ličko - senjska, Osječko - baranjska, Požeško - slavonska, Sisačko - moslavačka, Splitsko - dalmatinska, Šibensko - kninska), što obuhvaća 37 gradova i općina.
Hrvatski Crveni križ pridružuje se obilježavanju Međunarodnog dana osvješćivanja opasnosti od mina i pomoći u protuminskom djelovanju - 4. travnja 2022. godine podsjećanjem na opasnost koja još uvijek prijeti u našoj zemlji, a posebno dolaskom proljeća i toplijeg vremena zbog učestalog rada ili boravka ljudi u prirodi (poljoprivrednici, lovci, šumari, izletnici).
Ispišite stranicu
