Crveni križ svakodnevno na području Banovine čisti bunare

Iako je od potresa prošlo godinu i pol dana, stanovništvo s područja Banovine i dalje se nosi s problemima nedostatka vode, osobito u ruralnim dijelovima u kojima ljudi ovise o bunarskoj vodi. Hrvatskom Crvenom križu koji na području Sisačko-moslavačke županije provodi asanaciju bunara, dosad se prijavilo više od 2.500 građana koji su nakon potresa ostali i bez pitke i bez tehničke vode.

Naime, na tom je području većina bunara u vrlo lošem stanju zbog dugogodišnjeg neodržavanja i velikih oštećenja nakon potresa. Među ostalim, potres je uzrokovao kontaminaciju podzemnih vodenih žila pa bunarska voda ne zadovoljava zdravstvene standarde.



„Nažalost, u situaciji smo da nije dovoljno jednom očistiti bunar nego to moramo činiti više puta kako bi se poboljšao kapacitet bunara i kvalitete vode jer se mulj neprestano vraća zbog čestog podrhtavanja tla. Mi jedini radimo ovaj zahtjevan posao i svaka podrška je dobrodošla“, pojašnjava Robert Markt izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.

Tim Hrvatskog Crvenog križa dosad je asanirao 1036 bunara. „Svi bismo voljeli da je sve već očišćeno, ali asanacija bunara je složen i rizičan posao, osobito kad se radi na području na kojemu se još događaju potresi. Inače se u procesu asanacije jedan čovjek spušta u bunar, ali to ovdje ne činimo zbog sigurnosnih razloga“, napominje Markt.



Koliko su potrebe za vodom doista velike, svakodnevno svjedoči ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Glina Alberta Cestarić: „Od 69 naselja na glinskom području, samo 14 ima vodu! Govorimo o ljudima koji žive od bunara. Njima je to bila i pitka i tehnička voda, a sada im pitku donosimo mi, a tehničku vatrogasci, ali to su privremena rješenja.“

Mještanima naselja oko Gline svakodnevicu znatno komplicira nedostatak vode. „Tko nije bio bez vode ne razumije kroz što mi prolazimo. Živimo u 21. stoljeću, a nemamo vode ni za piti ni za oprati se. Nemaju ni naše životinje. Trebaju nam naši bunari više nego išta, ne možemo stalno ovisiti o tome da nam drugi donose vodu. Snalazimo se kako znamo, ali ovakav život je težak“, kaže Stevo Bjelajac iz Majskih Poljana.



Nije lako ni 85-godišnjoj Bogdanki Sladojević iz Trtnika Glinskog: „Naučila sam raditi i cijeli život teško radim, ali ni u snu nisam mogla očekivati da će me na kraju života snaći sve ovo. Izgubila sam svoj dom koji sam gradila cijeli život. Vode nemamo i da nam nije Crvenoga križa i vatrogasaca, ne znamo kako bismo preživjeli. Samo da mi se bunar očisti i ja ću opet nositi vodu, meni nije teško.“

Zahvaljujući podršci Fondacije Coca-Cola koja je za ovaj projekt Hrvatskom Crvenom križu donirala više od 700.000 kuna, u proteklih su godinu dana uložena značajna sredstva za nabavku opreme za čišćenje bunara, kao i za nužnu edukaciju ljudi.



 „U razvijenim gradskim područjima olako podrazumijevamo dostupnost pitke vode iz vodovoda. U pretežno ruralnim krajevima vidimo da pored velikih materijalnih šteta prouzročenih potresom, nedostatak pitke vode dodatno komplicira svakodnevni život građanima,“ rekao je Vinko Kovačić, menadžer za javne poslove, komunikacije i održivo poslovanje Coca-Cola Adria.

Nakon potresa u Zagrebu i Petrinji, Fondacija Coca-Cola donirala je 1.9 milijuna kuna Crvenom križu, dok se s projektom asanacije bunara taj iznos penje na 2.6 milijuna kuna. Kovačić pritom ističe važnost dugotrajne potpore stradalim područjima: „Iako je Fondacija Coca-Cola reagirala vrlo brzo nakon potresa u Zagrebu, zatim i nakon onoga u Petrinji, građanima je potrebna dugotrajna pomoć i podrška. To se često odnosi na procese poput asancije bunara koji nisu toliko vidljivi i sigurno nisu prvo na što pomislimo kad razmišljamo o štetama od potresa. Iako su fokusirani na osiguravanje ključnog resursa kao što je pitka voda.“  



Budući da su potrebe korisnika na terenu velike, Hrvatski Crveni križ planira provoditi program asanacije bunara i u idućih godinu dana, odnosno dokle god za to bude postojala potreba.